Metri
Skraćenica/Simbol:
m
Jedinica:
Wordwide use:
Metar je , kao deo metričkog sistema, jedinica mere za udaljenost širom planete, pri čemu su Sjedinjene Države glavni izuzetak, jer se u njima u većini situacija koristi imperijalni sistem.
Definicija:
Od 1983. godine, metar se zvanično definiše kao dužina putanje koju svetlost pređe u vakumu tokom vremenskog intervala od 1/299.792.458 sekundi.
1m iznosi 1,0936 jardi, ili 39,370 inča.
Poreklo:
Jedinice mere zasnovane na decimalnom sistemu su se pojavile u kasnom 17. veku. Pri čemu je reč metar izvedena od grčke reči métron katholikón, što znači ""univerzalna mera"".
Rana definicija metra bila je ""dužina klatna sa polu-periodom od jedne sekunde"". Do 18. veka definicija zasnovana na ""jednom desetomilionitom delu dužine Zemljinog meridijana duž jednog kvadranta (razdaljine od ekvatora do Severnog Pola) je bivala sve popularnija, te je ovo bila prihvaćena definicija kada je Francuska usvojila metrički sistem 1795. godine.
Prototip metarskih poluga - isprva bronzani, zatim platinumski i na kraju od legure platinuma i iridijuma- bili su izrađivani kako su se smenjivali standardi za metar. Metar je ponovo definisam 1960. godine pomoću talasnih dužina radijacije, pre sadašnje definicije usvojene 1983. godine, koja povezuje metar sa brzinom svetlosti.
Zajedničke reference:
Prosečna visina muškarca je oko 1,75 m.
Prepreke u Olimpijskim trkama na 110 m s preponama su visoke 1,067 m.
Najviša građevina na svetu (od 2012. godine), Burk Kalifa u Dubaiu, visoka je 828 m.
Empajer stejt bilding u Njujorku visok je 381 m.
Standardni kolosek železničke pruge (razmak između šina) je 1,435 m.
Usage context:
Metar je , kao deo metričkog sistema, jedinica mere za udaljenost širom planete, pri čemu su Sjedinjene Države glavni izuzetak, jer se u njima u većini situacija koristi imperijalni sistem.